Ljekovite vode
U neposrednoj blizini Srebrenice postoji 48 izvora prirodne mineralne željezno-arsenske vode, različite jačine i hemijskog sastava, a najpoznatiji među njima je Crni Guber. Prirodna mineralna radioaktivna željezno-arsenska voda Gubera, posle rata 1941-1945. godine naučno je verifikovana kao lijek protiv malokrvnosti. Voda guber se pije u prirodnom stanju, a liječi: hipopromne anemije, esencijalne hipipromne anemije, hronična oboljenja kože, reumatizam zglobova, reumatizam mišića, rahitis, sterilitet itd. Više o ljekovitim vodama možete pročitati u sekciji BANJA GUBER.
Rudno bogatstvo
Rudno bogatstvo: srebro, zlato, cink, olovo,antimon, boksit i ukrasni kamen.
Početak eksplotacije rude u Rudnik Sase pominje se u 3.vijeku nove ere. Rimljani su u to vreme eksplotisali olovo i srebro, Argentarijum, kako se zvala Srebrenica, pominje se u istoriji kao kovanica novca za Rimske Vladare, za Dubrovnik i za Nemanjiće do 1464.godine kada je kovanica radila za Stefana Lazarevića.
Rudarske radove su izvodili rudari iz Germanije zvani Sasi. Za odbranu rudnog blaga podignuta su četiri utvrđenja sa kamenim kulama i visokim zidovima. Posle II Svijetskog rata Rusija je 1950.godine finansirala obnovu rudnika i kopanje rude, a i šljaka od rude ranijih korisnika je iskorištavana.
Najveća proivodnja i koncetrat olova, cinka i srebra ostvaren je 1990/1991.godine kada je proizvodnja dostigla 300.000 tona rude.
Uz rudnik izgrađena su i četiri pogona i to: Fabrika akumulatora, Fabrika 11.mart, Fabrika za izradu srebrenih elektroda.
Broj zaposlenih u rudniku i pogonima dostigao je 2.300 radnika, a vrijednost proizvodnje iznosila je 30 miliona KM/godišnje.
Ukupne rezerve rude iznose oko 6 miliona tona, a istražnim radovima mogu se utvrditi još znatne rezerve rude koje se mogu eksploatisati.
Šumsko bogatstvo, lov i ribolov
Šumsko bogatstvo Srebrenice se prostire na 26.400 ha.
Racionalna godišnja sječa iznosi 70 000 m2, godišnji prinosi iznose 70.000. Vrijednost sječe i prerade drveta 1990. godine iznosila je 15 miliona KM.
Velika šumska prostranstva moguće je koristiti i u druge svrhe:
* prikupljnje šumskih plodova (borovnica, gljiva, ljekovito bilje) i njihovu preradu
* turizmu
* lov
Posebno značajan lov je u lovištu "Sušica". Lovište "Sušica" sa 10.000 ha površine u kanjonu Drine između Sušica i Tare veoma je bogato kapitalnom divljači. U njemu su odstrijeljeni kapitalni primjerci medvjeda, srndaća i divojaraca. Izgradnjom odgovarajuće strukture lovište bi moglo da bude veoma privlačno za inostrane lovce:
* Ribolov u drinskom jezeru od B.Bašte do Višegrada, kao i izgradnja ribnjaka za proizvodnju pastrmke
* sport na vodi
* izleti
Ljekovito bilje
Od 2001.godine u Srebrenici djeluje udruženje građana "SILVERNA" sa zadatkom da na ovom području organizuje sakupljanje ljekovitog bilja, gljiva i ostalih šumskih plodova sa obezbjeđenim otkupom.
U tu svrhu organizovana je besplatna obuka za sve zainteresovane građane sa zadatkom da se upoznaju pojedine biljke, vrijeme njihovog branja, pravilno sušenje i pakovanje. Na području Srebrenice svoje stanište našlo je preko 200 vrsta ljekovitog bilja. Područje je bogato samoniklim voćem: borovnicom, kupinom, šumskom jagodom, divljom malinom, smrekom, divljom jabukom - zukvom, divljom kruškom, jarebikom i sl.
Planinske padine i pašnjaci bogati su aromatičnim biljnim vrstama, majčina dušica, hajdučka trava, origano, valerijana i sl.
Serpentine u kanjonu Drine su prirodno stanište endemske vrste četinara - Pančićeve omorike.
Poljoprivreda
Poljoprivreda je u Srebrenici osnovna djelatnost. Ukupan zemljišni fond iznosio je 20.155 ha od čega su 53% oranične površine.
Voćarstvo je bilo unosna grana privređivanja. Voćni fond je iznosio 365.000 stabala šljiva, oraha, jabuke i kruške.
Stočni fond je iznosio oko 44.000 komada krupne i 6.000 sitne stoke.
Značajna je proizvodnja krompira, duvana, suve šljive i oraha.
U toku rata poljoprivredna proizvodnja je uništena u cijelini. Tako je u 2000.godini zasijano samo 1% obradivog zemljišta, jer je sva infrastruktura za poljoprivrednu proizvodnju uništena, kao i stabla voća, a stočni fond se znatnbo smanjio. Izgubljena su mnoga oruđa za obradu zemljišta. Da bi se uspostavila funkcionirajuća poljoprivredna proizvodnja za regionalno snabdjevanje neophodna su znatna ulaganja. Od vanredanog značaja mogle bi biti zasade duvana, ekološka obrada zemlje te zasade voćnjaka kupine, maline i jagode.
